Razumijevanje utjecaja ovisnosti i nezaposlenosti

Ovisnosti, bilo da su vezane uz supstance (poput alkohola, droge ili nikotina) ili ponašanje (poput ovisnosti o internetu, igricama, kockanju ili socijalnim mrežama), mogu imati značajan utjecaj na školovanje, razvoj karijere i pronalazak posla, osobito u mladoj dobi, kada se oblikuju temeljne navike, sposobnosti i socijalne vještine. Ovisnosti mogu dugoročno utjecati na različite aspekte života, uključujući emocionalno stanje, mentalnu stabilnost, fizičko zdravlje, motivaciju i sposobnost obavljanja zadataka. Evo kako ovisnosti mogu utjecati na školovanje i kasniji profesionalni život:

1. Ovisnost o supstancama (alkohol, droge, nikotin)

Utjecaj na školovanje:

• Smanjena koncentracija i pažnja: Ovisnost o supstancama može imati izravan utjecaj na sposobnost koncentracije i pamćenja, što otežava praćenje nastave, učenje i ispunjavanje školskih obveza. Ovisnici mogu imati problema s održavanjem pažnje i usmjerenosti na zadatke.
• Pad akademskih rezultata: Korištenje alkohola, droga ili drugih supstanci može smanjiti motivaciju za učenjem, a time i akademske performanse. Moguće je da mladi ljudi s ovisnostima neće redovito pohađati školu ili će im ocjene opadati zbog lošeg zdravlja ili fizičke iscrpljenosti.
• Problemi s ponašanjem: Osobe s ovisnostima mogu imati problema s disciplinom, što uključuje nepoštivanje školske etike, sukobe s učiteljima i kolegama, te česte izostanke.

Utjecaj na karijeru:

• Smanjena radna sposobnost: Ovisnici mogu imati smanjenu produktivnost na poslu zbog umora, bolesti ili loše koncentracije. Problemi sa zdravljem uzrokovani konzumiranjem supstanci mogu ih činiti manje sposobnima za obavljanje svojih zadataka.
• Nedostatak odgovornosti i profesionalizma: Ovisnost može dovesti do niskog stupnja odgovornosti i profesionalnosti, što može negativno utjecati na odnos s poslodavcem i kolegama. Mogu se javiti kašnjenja, nesposobnost za preuzimanje inicijative ili problemi u komunikaciji.
• Poteškoće u zapošljavanju: Mnogi poslodavci provode testove na droge i alkohol, a osobe koje imaju povijest ovisnosti ili koje su poznate po neodgovornom ponašanju mogu biti manje konkurentne na tržištu rada.

2. Ponašajna ovisnost (internet, igre, kockanje, socijalne mreže)

Utjecaj na školovanje:

• Gubitak vremena i niska produktivnost: Ovisnost o internetu, video igrama ili socijalnim mrežama može dovesti do oduzimanja dragocjenog vremena koje bi inače bilo posvećeno učenju i školskim zadacima. Mladima je teško fokusirati se na obaveze ako im je pažnja stalno usmjerena na digitalne platforme.
• Izolacija i smanjenje socijalnih vještina: Ponašajna ovisnost može dovesti do socijalne izolacije, smanjenog interakcija s vršnjacima i učiteljima, što može negativno utjecati na razvoj socijalnih vještina. Također, to može smanjiti emocionalnu otpornost i sposobnost suočavanja s izazovima u životu.
• Povećanje stresa i anksioznosti: Pretjerana upotreba interneta ili igrica može povećati osjećaj stresa, anksioznosti i depresije, što može imati negativan učinak na mentalno zdravlje i sposobnost suočavanja sa školskim obvezama.

Utjecaj na karijeru:

• Slaba profesionalna etika i produktivnost: Ovisnost o internetu, igrama ili društvenim mrežama može značiti da osoba neće uspjeti uspostaviti dobar radni raspored i učinkovitost. Osobe koje provode previše vremena na mreži mogu biti sklonije prokrastinaciji, što negativno utječe na njihove profesionalne rezultate.
• Nedostatak samodiscipline: Ponašajna ovisnost često je povezana s nedostatkom samodiscipline, što može otežati postizanje dugoročnih ciljeva u karijeri. Osobe koje se ne mogu kontrolirati ili usmjeriti svoju pažnju na posao mogu se suočiti s problemima u profesionalnim odnosima i postignućima.
• Preokupacija s virtualnim svijetom: Ovisnost o digitalnim platformama može učiniti da osoba gubi interes za stvarni svijet, uključujući profesionalni razvoj, izgradnju mreže kontakata i stjecanje iskustva. To može smanjiti šanse za napredovanje u karijeri.

3. Generalni utjecaj ovisnosti na dugoročni razvoj:

• Mentalno i fizičko zdravlje: Ovisnosti mogu uzrokovati ozbiljne mentalne i fizičke posljedice, uključujući depresiju, anksioznost, ovisnost o lijekovima, bolesti jetre, pluća i druge zdravstvene probleme. Ove poteškoće mogu negativno utjecati na sposobnost obavljanja bilo kojeg zadatka, uključujući školovanje i profesionalni rad.
• Kognitivne smetnje i emocionalna nestabilnost: Mnogi ovisnici doživljavaju kognitivne smetnje, poput smanjenja pamćenja, slabije koncentracije i smanjenog intelektualnog kapaciteta. Također, emocionalna nestabilnost može otežati interakciju u profesionalnom okruženju i donošenje racionalnih odluka.
• Problemi u međuljudskim odnosima: Ovisnosti često utječu na obiteljske i prijateljske odnose, a takvi problemi mogu imati dugoročne posljedice na mentalnu stabilnost osobe, njezine sposobnosti za timski rad i izgradnju profesionalnih odnosa.

Ovisnosti, bilo da su povezane sa supstancama ili ponašanjima, imaju dubok utjecaj na obrazovni proces i kasniji profesionalni razvoj. U mladoj dobi, one mogu ometati akademske uspjehe, smanjivati motivaciju i razvoj socijalnih vještina, a kasnije utjecati na sposobnost zapošljavanja i profesionalnog napredovanja. Prevencija, rano prepoznavanje i liječenje ovisnosti ključni su za izgradnju stabilnog i uspješnog životnog puta, kako u školovanju, tako i u karijeri.

U provedenim studijama rezultati su pokazali da su zlouporaba alkohola, pušenje, zlouporaba opojnih droga, kockanje i sl. rašireniji među nezaposlenim osobama. Stres zbog gubitka posla mogao bi biti pokretač ovisnosti, a aktivna ovisnost mogla bi uzrokovati da netko izgubi posao. Korelacija između ovisnosti i nezaposlenosti mogla bi se smatrati kontinuiranim ciklusom koji se može prekinuti samo liječenjem od ovisnosti.

Nezaposlenost je djelovala kao pokretač ovisnosti za mnoge ljude. Osobito ako imate obitelj, nemogućnost plaćanja računa i održavanja kućanstva, što može biti uznemirujuće. U pokušaju da se nose s teškim vremenima, ljudi se mogu okrenuti piću, kockanju ili zlouporabi droga. S vremenom se nekoliko pića dnevno može pretvoriti u alkoholizam, kompulzivno kockanje, klađenje i igre na sreću u ovisnost o kockanju, uzimanje neprepisanih lijekova u zlouporabu droga, a pojedinac se može naći u gorem položaju nego prije. Ne samo da će se novac potrošiti na hranjenje ovisnosti, već bi mogli imati i problema s pronalaskom novog posla.

Iako se aktivna ovisnost ne mora uvijek odmah primijetiti, svaki dugotrajni problem zlouporabe opojnih sredstava ili ponašajnih ovisnosti s vremenom će se otkriti. Najuočljivije promjene su u zdravlju i karakteru osobe. Nije neobično da se osobe s ovisnošću počnu ponašati drugačije nego inače. Ne samo da zlouporaba droga ili alkohola može pogoršati fizičko zdravlje, već također može utjecati na nečije prioritete i donošenje odluka. Te ih promjene na kraju mogu spriječiti u ispunjavanju njihovih obaveza na poslu.

Kako se njihov problem sa ovisnosti pojačava, njihova će ovisnost rasti, zbog čega će se više usredotočiti na kratkoročna rješenja, a ne na posao. Ako se to nastavi, pojedinac bi mogao završiti bez posla. Jednom kad se nađe u tom položaju, osoba može biti u opasnosti od gubitka doma i narušavanja odnosa s voljenima.

Ovisnost je devastirajuća bolest koja čovjeku može okrenuti život naglavačke. Ne samo da su ovisnosti poput zlouporabe droga ili kockanja i nezaposlenost povezani zajedno, već postoje i drugi načini na koje zlouporaba droga ili alkohola može utjecati na osobu. Svaki pojedinac koji se uhvati u ovu mrežu povećava svoje šanse da izgubi zdravlje, posao i odnose.

Najbolji način da se izbjegnu daljnji problemi koji mogu proizaći iz ovisnosti je da se odmah počnete liječiti.

Često se porast broja ovisnika poklapa s drastičnim promjenama na tržištu rada koje rezultiraju većom nezaposlenošću. Pojave ovisnosti u takvim razdobljima događaju se i među nezaposlenima i među zaposlenima, što dokazuje da je stres uobičajena poveznica. Na primjer, nezaposleni osjećaju pritisak da uzdržavaju svoje obitelji, pokrivaju troškove života i plaćaju zdravstvenu skrb, a trajnog rješenja nema na vidiku. Oni koji su zaposleni u tvrtkama koje smanjuju broj zaposlenih nailaze na dodatno opterećenje i duže radno vrijeme, često uz smanjenje plaća. Obje skupine dijele stres nezaposlenosti.

Značajni dokazi u stvarnom vremenu podupiru uzročno-posljedičnu vezu između stresa zbog nezaposlenosti i povećane upotrebe droga ili drugih oblika ovisnosti.

Ekonomska i socijalna nesigurnost

Većina ljudi se ubrzo nakon gubitka posla ponovno zaposli; međutim, globalna kriza bez presedana prisilila je nekoć uspješne tvrtke da se zatvore na duži rok ili zauvijek. Rezultat je istovremena i raširena nezaposlenost milijuna ljudi koji, u mnogim slučajevima, žive od plaće do plaće, čak i u boljim ekonomskim vremenima. Za druge, nagla promjena statusa zaposlenja može duboko utjecati na njihovu osobnost, dovodeći do neurotičnih obrazaca razmišljanja koji potiču razvoj ovisnosti.

Iznenadna i dugotrajna nezaposlenost neizbježno uzrokuje ekonomsku nesigurnost, rutinske poremećaje, nisko samopoštovanje ili pretjerani rad. Također, kako se sve više pojedinaca iz različitih sredina natječe za istih nekoliko dostupnih poslova, izgledi za pronalazak novog zaposlenja znatno se smanjuju.

Nadalje, nezaposleni pojedinci više ne uživaju u svakodnevnim društvenim interakcijama koje njihov posao pruža. Oni koji ostanu zaposleni mogu iskusiti nezdrave odnose na radnom mjestu zbog stresa preuzimanja novih i dodatnih poslova koje njihovi nedavno nezaposleni kolege ostavljaju.

Neispunjeno vrijeme

Različite studije zaključuju da se visok postotak nezaposlenih osoba s iznenadnom dostupnošću slobodnog vremena okreće različitim oblicima ovisnosti kako bi ispunili praznine u svojim danima. Štoviše, unatoč gubitku prihoda, te su osobe sklonije izdvojiti svoj novac za kockanje, alkohol, kupnju rekreativnih droga i sl. kako bi se osjećale bolje u svojim okolnostima.

Beskućništvo

Neki ekonomisti predviđaju da dugoročni učinci recesije mogu izazvati povećanje broja beskućnika. Mnogi radnici s niskim i srednjim primanjima oslanjaju se na većinu svojih plaća kako bi platili stanarinu i druge životne troškove. Kada ti pojedinci ostanu bez posla, suočavaju se s deložacijom ili ovrhom, što ih stavlja na ulicu i izlaže okruženju droga i ovisnosti. Te ovisnosti ispunjavaju neispunjeno vrijeme i pružaju olakšanje od stresa. Nažalost, beskućništvo dramatično smanjuje potencijalne izglede za zaposlenje, povećavajući vjerojatnost da će doći do ozbiljnih posljedica zbog ovisnosti.

Očaj

Pojedinci koji se nađu na ulici mogu očajnički tražiti izvor prihoda kako bi osigurali smještaj za sebe i svoje obitelji. Međutim, većina beskućnika vjerojatno neće pronaći tradicionalno zaposlenje bez stalne adrese. Međutim, s prevagom upotrebe droga među beskućnicima, pojedinci koji žive na ulici mogu pronaći posao prodajući drogu, promičući ovisnost za sebe i druge beskućnike.

Iako postoji sve više dokaza da je nezaposlenost vodeći uzrok prvog uzimanja droga i drugih ponašajnih ovisnosti, postoje dobro dokumentirani dokazi da ovisničko ponašanje čini pronalaženje i zadržavanje posla većim izazovom. Na primjer, studija iz 2019. objavljena u European Journal of Epidemiology zaključila je da se pojedinci ovisni o alkoholu suočavaju sa značajno manjom vjerojatnošću da će se ponovno uključiti u tržište rada nakon nezaposlenosti od neovisnih pojedinaca, što ih stavlja u posebno nepovoljan položaj tijekom recesije. Nažalost, mnogi poslodavci također oklijevaju ponuditi posao ovisnicima koji se liječe, osobito tijekom gospodarske krize, zbog predrasuda o:

• Pouzdanosti
• Odgovornosti
• Izgledu

Ipak, zaposlenje može biti jedan od vrijednijih protuotrova za rješavanje problema ovisnosti o drogama i alkoholu i dr. Sustavnim pristupom to se može postići čak i u vrijeme recesije.

Financiranje ciljanih projekata zapošljavanja iz Europskih socijalnih fondova

Neke su države počele provoditi programe koji mogu pomoći ovisnicima da se ponovno integriraju na radno mjesto.

Takvi programi imaju za cilj obuhvatiti mlade neaktivne NEET osobe i olakšati njihov ulazak na tržište rada. Neaktivne NEET osobe uključene u programe potiću se za uključivanje u mjere HZZ-a, sukladno njihovim sposobnostima i afinitetima. Posebna pozornost posvećuje se NEET osobama koje su najudaljenije od tržišta rada, a to su liječeni ovisnici i osobe u probacijskim ili zatvorskim sustavima.

Iako je nezaposlenost istaknuta u ukupnoj slici upotrebe droga i ovisnosti tijekom pandemije i gospodarske krize, vraćanje mogućnosti zapošljavanja neće riješiti problem. Nažalost, čak i oni radnici koji se vrate u svoja tradicionalna radna okruženja nastavljaju se baviti ovisničkim ponašanjem koje su razvili tijekom perioda nezaposlenosti ili čak radeći od kuće. Kao rezultat toga, posljedice ovisnosti ulaze u radno okruženje, čak i tamo gdje prije nisu postojale.
Poslodavci moraju biti svjesni moguće upotrebe droga ili drugih ponašajnih ovisnosti od strane svojih zaposlenika i ne smiju ih stigmatizirati zbog toga. Umjesto toga, oni koji nude programe pomoći zaposlenicima mogu pomoći radnicima koji se bore da izađu iz ovisnosti, a da je ne potaknu teretom brige o sigurnosti posla.

Veza između nezaposlenosti i zlouparabe droga sve je očitija. Nasuprot tome, korištenje droga može dovesti do nezaposlenosti. Prekidanje ovog kruga posebno je izazovno, ali moguće ako je na snazi socijalno distanciranje. Na primjer, brojni programi smanjenja šteta olakšavaju pristup zamjenskim terapijama i programima oporavka i resocijalizacije.

Oporavak od ovisnosti trajan je proces koji zahtijeva predanost i društvenu podršku. Kontaktirajte nas kako biste saznali više o dodatnim uslugama koje su na raspolaganju u Hrvatskoj.

Pravovremeni razvoj životnih vještina u mladosti od presudne je važnosti za prevenciju razvoja ovisnosti jer pomaže mladima da se učinkovito nose s emocionalnim i socijalnim izazovima, smanjujući potrebu za traženjem nezdravih izlaza, poput supstanci ili destruktivnih ponašanja. Životne vještine obuhvaćaju različite sposobnosti, uključujući emocionalnu inteligenciju, sposobnost suočavanja sa stresom, donošenje odgovarajućih odluka i izgradnju pozitivnih međuljudskih odnosa.

Razvijanje samosvijesti omogućuje mladima da prepoznaju i razumiju svoje emocije, čime lakše upravljaju stresom i negativnim osjećajima bez pribjegavanja supstancijama. Sposobnost prepoznavanja i donošenja zdravih odluka pomaže im da se odupru društvenim pritiscima i prepoznaju rizične situacije, smanjujući rizik od pada u ovisnost. Također, razvijanje socijalnih vještina, poput izgradnje zdravih prijateljstava i učinkovitog komuniciranja, smanjuje socijalnu izolaciju i omogućuje traženje podrške u teškim trenucima.

Osim toga, razvijanje pozitivne slike o sebi i samopouzdanja pomaže mladima da ostanu čvrsti u svojim uvjerenjima i granicama, što smanjuje vjerojatnost da će se okrenuti nezdravim ponašanjima. Na kraju, razvoj životnih vještina u mladosti omogućuje im da postave temelje za emocionalnu otpornost, što je ključno za suočavanje s životnim izazovima, čineći ih manje podložnima stresu, anksioznosti i drugim faktorima koji mogu voditi prema ovisnosti.

U mladoj dobi, kada se osobnost i ponašanje tek formiraju, učenje ovih vještina može dugoročno utjecati na mentalno zdravlje i kvalitetu života, smanjujući rizik od razvoja ovisnosti i drugih negativnih ishoda.

IMAŠ LI DOBRO RAZVIJENE ŽIVOTNE VJEŠTINE?